Na stručnom skupu „Kliničke studije u BiH – Izazovi, prilike i budući pravci razvoja“, održanom u organizaciji ASA Instituta i Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, ministar Hasanović učestvovao je kao panelista, te održao stručno predavanje i prezentaciju o značaju zdravstvenih podataka, zaštiti privatnosti pacijenata i mogućnostima razvoja neintervencijskih i retrospektivnih studija u Kantonu Sarajevo.
Tom prilikom istaknuto je da kliničke studije u BiH imaju značajan potencijal da unaprijede kvalitet zdravstvene zaštite, omoguće pacijentima brži pristup inovativnim terapijama, ali i dodatno ojačaju domaće zdravstvene i stručne kapacitete. Naglašeno je i da bi novi Pravilnik o kliničkim studijama, čije se usvajanje očekuje do kraja godine, trebao stvoriti povoljnije i efikasnije uslove za razvoj kliničkih istraživanja u našoj zemlji.
Govoreći o budućem razvoju kliničkih studija, ministar je naglasio da je za napredak potrebno paralelno jačati više segmenata zdravstvenog sistema;
„Podaci koji nastaju kroz zdravstveni sistem prvenstveno služe zaštiti zdravlja konkretnog pacijenta, ali mogu imati i značajnu ulogu u praćenju javnozdravstvenih trendova, planiranju zdravstvene zaštite i unapređenju zdravstvenih politika. Međutim, riječ je o naročito osjetljivim podacima i njihova obrada mora biti strogo zasnovana na zakonu, jasno definisanoj svrsi i najvišim standardima zaštite privatnosti. Eventualna saradnja sa istraživačima, CRO organizacijama i proizvođačima mora biti zasnovana na zakonitom pravnom osnovu, jasno definisanom cilju obrade i korištenju anonimiziranih ili pseudonimiziranih podataka uz odgovarajuće mjere zaštite. Ključni prostor za unapređenje vidimo u daljoj digitalizaciji i interoperabilnosti informacionih sistema, standardizaciji procedura, dodatnoj edukaciji kadra, te jasnijem proceduralnom uređenju korištenja zdravstvenih podataka u istraživačke svrhe“, istakao je ministar Hasanović.
Učesnici skupa zaključili su da BiH ima stručni potencijal i zdravstvene ustanove koje mogu biti značajno više uključene u međunarodne kliničke studije, ali da je za značajniji napredak potrebno unaprijediti međuinstitucionalnu saradnju i administrativne procedure.
Među ključnim zaključcima skupa izdvojeni su potreba za efikasnijom saradnjom institucija, razvoj registara i baza podataka, jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova, bolja uključenost pacijenata, unapređenje procesa za provođenje neintervencijskih istraživanja, kao i razvoj dugoročnog nacionalnog okvira za klinička istraživanja.
Posebno je naglašeno da razvoj kliničkih studija donosi višestruke koristi za zdravstveni sistem uključujući jačanje stručnih i istraživačkih kapaciteta, intenzivniju međunarodnu saradnju, razmjenu znanja, kao i mogućnost ranijeg pristupa inovativnim terapijama i savremenim metodama liječenja za pacijente.
