Preporuke za stanovništvo u slučaju poplava

Na području Kantona Sarajevo nakon proglašenja stanja prirodne i druge nesreće, zbog velikih padavina snijega za očekivati je, nakon porasta temperature, da će usljed naglog otapanja snijega doći do povećanja vodostaja, izlijevanja vode iz riječnih korita i poplava. Kao posljedica toga očekuju se štete na infrastrukturi sa svim posljedicama koje one nose, a jedna od njih je porast rizika za pojavu zaraznih oboljenja u prvom redu crijevnih i respiratornih. Očekuje se da će veliki broj ljudi napustiti svoje domove pa će povećati rizik od povreda. Riziku su najviše izložena djeca, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe.
Usljed poplava može da dođe do prekida u vodosnabdijevanju, dispoziciji otpadnih materija, kao i izlijevanju kanalizacije. Oštećenja vodovodnih i kanalizacionih cijevi povećavaju rizik od kontaminacije vode za piće, a posljedice toga mogu da budu pojava crijevnih zaraznih bolesti, u prvom redu zarazne žutice, zaraznog proljeva ( enterocolitis acuta), parazitarnih bolesti i slično.
Zbog toga je najvažnije osigurati snabdijevanje stanovništva higijenski ispravnom vodom za piće. Također, pravilna i redovna dispozicija otpada ima ogroman značaj.
Glodari i insekti predstavljaju također veliki rizik za zdravlje stanovništva poplavljenog područja.
Stanovništvu prijeti opasnost i od ugriza životinja u prvom redu pasa lutalica.
Za vrijeme i nakon poplava velika je opasnost od ozlijeđivanja.
Srušene električne instalacije,vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi predstavljaju isto veliku opasnost za ljude tog područja.
Ozlijeđenim osobama prijeti i opasnost od tetanusa (zli grč).
Kada se stanovništvo nakon poplava vrati u svoje kuće, neophodno je provođenje mjera kojima se sprječava pojava i širenje zaraznih bolesti putem zagađene hrane i vode, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i higijenu stanovanja.

U slučaju da dođe do poplava, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo zajedno sa JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Štabom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, stanovništvu na poplavljenim područjima daje sljedeće preporuke:

1. Voda za piće može da bude zagađena u poplavljenim područjima, pa zbog toga vodu sa slavine ne treba piti dok se ne ispita da je sigurna za konzumaciju. Do tada treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu.
2. Voda se propisno prokuhava tako što se nakon postignute temperature ključanja ostavi da ključa još deset minuta kako bi se uništile sve bakterije.
3. Propisna dezinfekcija vode za piće vrši se tako što se u posudu od deset litara vode doda tri četvtine male kašike (4 ml) bezmirisnog hlora, dobro se promiješa i ostavi da stoji trideset minuta.
4. Maloj djeci davati samo industrijski pripremljenu hranu, a u slučajevima kućne pripreme koristiti prokuhanu vodu.
5. Za pranje suđa, zuba, lica, ruku, namirnica za pripremu, ne smije se koristiti neprokuhana i nedezinficirana voda. koristiti samo prokuhanu i dezinficiranu vodu.
6. Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom prije jela, nakon upotrebe WC-a, nakon čišćenja naplavljenog otpada, nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacionom vodom.
7. Posebnu pažnju treba obratiti na higijenu ruku kod djece.

Pored navedenog, treba poduzeti i sljedeće:
• Pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih osoba.
• Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom obavezno je čišćenje vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica i dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospijela voda za vrijeme poplave.
• Bacanje zagađenih predmeta i materijala koji se ne mogu očistiti i dezinficirati.
• Pranje odjeće i čišćenje obuće.
• Pranje i dezinficiranje dječijih igračaka držanjem u trajanju od dvije minute u otopini od deset litara vode i 1,5 šoljice hlora za kućnu upotrebu.
• Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na visokoj temperaturi.
• Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom potapanjem u otopinu od 10 litara vode i 1,5 šoljice hlornog preparata za kućnu upotrebu u trajanju od 2 minute.
• Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje (pribor za jelo se potopi u otopinu koja se napravi od 10 litara vode i 1,5 šoljice hlora za kućnu upotrebu u trajanju od 3-5 minuta).
• Kontrolisano korištenje sredstava za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece).
• Zbog povreda koje su veoma česte u poplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem kako bi se spriječila infekcija. Nekada je potreban i dodatni tretman u vidu vakcinisanja protiv tetanusa, a ljekarsku pomoć obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.
• Ljekarsku pomoć obavezno potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proljeva, povišene tjelesne temperature.