7. April 2010. godine - Svjetski dan zdravlja na temu "Urbanizacija i zdravlje"

Svjetski dan zdravlja 2010. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posvetila je temi „Urbanizacija i zdravlje“ prepoznajući uticaj koji urbanizacija ima globalno na zdravlje i zdravlje svakog pojedinca.
Urbanizacija je nepovratan proces i trend koji je dio svijeta u kojem danas živimo. Povezanost zdravlja i urbanog okruženja se ogleda u tome što urbani okoliš i urbanizacija imaju uticaj na mnoge zdravstvene izazove povezane s vodom, okolišem, nasiljem i povredama, nezaraznim bolestima i faktorima rizika za nastanak hroničnih bolesti kao što su upotreba duhana, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, zloupotreba alkohola., te  sa rizicima vezanim uz epidemije zaraznih bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, statistički je evidentirano da je u svjetskim razmjerama, populacija osoba koje žive u gradovima daleko premašila 50%, a postotak i dalje raste. Do 2030. godine 6 od 10 osoba živjeti će u gradu, a taj broj narasti će na 7 od 10 do 2050. godine. SZO procjenjuje da je godišnje 3% ukupnih smrtnih slučajeva u svijetu posljedica neadekvatnog izvora pitke vode i nepridržavanja higijene. U globalnim razmjerama, 2 miliona smrti godišnje povezane su sa izloženosti onečišćenju zraka u zatvorenim prostorima. Saobraćajne nesreće nalaze se na 9 mjestu vodećih uzroka smrtnosti, a gotovo polovina onih koji poginu bili su pješaci, biciklisti ili vozači motornih vozila na dva kotača.
Svjetski dan zdravlja 2010. osmišljen je da privuče pažnju na teme urbanizacije i zdravlja te da se podigne svijest o zdravstvenim izazovima povezanim sa urbanizacijom i urbanim okolišem, te naglasi potreba za stavljanjem teme zdravlja u središte urbanog planiranja i aktivnosti različitih sektora koje imaju uticaj na zdravlje građana.
Zdravstveni rizici kao posljedice urbanizacije su:
• povećana izloženost faktorima iz okoliša (zagađenje zraka, vode, otpad itd),
• povećana izloženost faktorima nastajanja nezaraznih bolesti (upotreba duhana, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, zloupotreba alkohola i droga),
• povećana izloženost zaraznim bolestima (HIV/AIDS, TB, epidemijska gripa H1N1),
• povećana izloženost nasilju,
• povećana izloženost saobraćajnim  nezgodama,
Da bi ste spriječili uticaj urbanog načina života neophodno je voditi računa o sljedećim faktorima:
1. Prehrana mora bit raznovrsna u količinama koje su potrebne našem organizmu. Iz jelovnika izbacite svu hranu koja truje organizam (brzu hranu, grickalice i sl.…) a dodajte voće i povrće.
2. Zdravlje treba kontrolisati i pratiti jer i sitne zdravstvene poteškoće mogu otkriti neku veću bolest.
3. Fizička aktivnost – Izlazak na svjež zrak, šetnja, vježbanje, trčanje, vožnja rola ili bicikla i sl. trebaju biti rutinska svakodnevna radnja u slobodnom vremenu. Sjedenje pred televizorom ili kompjuterom treba svesti na minimum jer se na poslu dovoljno vremena provodi u sjedećem položaju.
4. Pravilno držanje – Pravilno držanje upotpunjuje vaš izgled, izgledate bolje, a svakako i zdravije. Svakodnevno radite vježbe za one dijelove tijela koji su najugroženiji.
5. Dišite pravilno – Udišite duboko i izdišite lagano. Iskoristite maksimalni kapacitet svojih pluća jer jedino tako svoje tijelo dovoljno opskrbljujete kisikom.
6. Stres i nervoza – Pokušajte se što manje nervirati i uzrujavati, a posebno oko stvari na koje ionako ne možete utjecati.
7. Tekućina – Pijte puno tekućine. 2 litre dnevno će pročistiti vaš organizam od štetnih stvari i smanjiti glavobolje.